Cannabis sativa L. biljna je vrsta koja obuhvaća i konoplju i kanabis s opojnim djelovanjem. U svakodnevnoj uporabi „sativa“ označava i visoke biljke uskih listova. Genetička istraživanja pokazuju da nazivi sativa i indica samo okvirno odgovaraju podrijetlu biljke, pa se udio kanabinoida mora izmjeriti. Ulja Formula Swiss proizvode se od konoplje Cannabis sativa uzgojene u Švicarskoj.
Ključne činjenice
- Klasifikacija
- Cvjetnica iz porodice konopljovki (Cannabaceae). Obuhvaća konoplju i kanabis s opojnim djelovanjem.
- Gdje se nalazi
- Potječe iz srednje Azije, a danas se uzgaja diljem svijeta. Konoplja se u cijeloj Europi uzgaja za vlakna, sjeme i ekstrakte.
- Pravni status
- Ovisi o udjelu THC-a u biljci i nacionalnim propisima. Sorte konoplje s niskim udjelom THC-a mogu se u EU-u zakonito uzgajati pod određenim uvjetima.
- U proizvodima Formula Swiss
- Da. Naša ulja proizvode se od konoplje (Cannabis sativa L.) uzgojene u Švicarskoj prema ekološkim načelima i ekstrahirane CO₂-om.
Ova vrsta već dugo privlači pozornost zbog prilagodljivosti, posebnih značajki rasta i raznolike primjene, od poljoprivrede do industrije.
Konoplja u našim uljima je Cannabis sativa, razne sorte uzgojene u Švicarskoj prema ekološkim načelima, u zatvorenom, na otvorenom i u staklenicima. Ekstrakt se dobiva ekstrakcijom CO₂.
U ovom članku želim dati detaljan, ali pristupačan uvod u Cannabis sativa. Bilo da vam je tema nova ili želite proširiti postojeće znanje, sljedeći odjeljci obrađuju njezinu povijest, građu, kemijski profil i današnju uporabu.
Radije gledate nego čitate? Ovaj videozapis obuhvaća ključne točke članka:
Ključne poruke
- Cannabis sativa jedina je vrsta koja obuhvaća i konoplju i kanabis s opojnim djelovanjem; „sativa“ je i oznaka za visoke biljke uskih listova.
- Prvi put je udomaćena u istočnoj Aziji u ranom neolitiku i od tada se uzgaja za vlakna, sjemenke i obrednu uporabu.
- Zbog prilagodljivosti može rasti u širokom rasponu klimatskih uvjeta diljem svijeta.
- Oznake sativa i indica ne predviđaju pouzdano udio THC-a ili CBD-a.
Razumijevanje biljke Cannabis sativa
Većina botaničara Cannabis smatra jednom, promjenjivom vrstom, Cannabis sativa L.; indica i ruderalis obično se svrstavaju kao njezine podvrste ili varijeteti (McPartland i Small, 2020).
Sekvenciranje genoma 110 biljaka iz cijelog svijeta pokazalo je da je Cannabis sativa prvi put udomaćena u istočnoj Aziji u ranom neolitiku i da sve današnje sorte konoplje i kanabisa s opojnim djelovanjem potječu iz tog izvornog genskog fonda (Ren i sur., 2021). Otada se proširila svijetom zahvaljujući prilagodljivosti različitim klimama i širokom rasponu primjena.
Cannabis sativa poznata je po visokom rastu, vitkim listovima i dugom ciklusu cvatnje. Kroz povijest se koristila u razne svrhe, uključujući duhovne prakse, tekstil te kao izvor sjemenki i vlakana. I danas je biljka zanimljiva za industrijsku uporabu i uzgoj u raznolikim uvjetima okoliša.
Povijest biljke Cannabis sativa
Povijest biljke Cannabis sativa raznolika je koliko i njezina primjena. Povijesni zapisi, kako navodi časopis iScience, pokazuju da se Cannabis sativa uzgaja tisućama godina. U davnini se uzgajala zbog vlakana od kojih se izrađivao tekstil, a sjemenke su služile kao hrana.
U Indiji je kanabis tisućama godina dio duhovnih praksi. U Europu je stigao u prapovijesti: arheobotanički nalazi pokazuju da su ga ljudi do brončanog doba koristili diljem Euroazije (Long i sur., 2017). Do srednjeg vijeka konoplja je bila osnovna europska kultura za vlakna, užad, odjeću, papir i jedra.
Bila je poznata i po psihoaktivnim učincima. U 19. stoljeću Cannabis sativa stigla je u Ameriku, gdje su njezina psihoaktivna svojstva privukla pozornost. U novije vrijeme njezina psihoaktivna priroda dovela je i do većeg zanimanja i do rasprava koje traju.
Psihoaktivni učinci biljke Cannabis sativa uglavnom potječu od spoja koji se zove tetrahidrokanabinol (THC). Međutim, ne sadrže sve biljke Cannabis sativa znatne količine THC-a.
Neke sorte, koje se često nazivaju konopljom, razvijene su tako da sadrže minimalno THC-a i široko se koriste u industrijske svrhe, primjerice za proizvodnju vlakana, papira i biogoriva.
Unatoč dugoj povijesti, Cannabis sativa u mnogim je područjima podložna strogom nadzoru zbog psihoaktivnih svojstava. Stavovi se postupno mijenjaju, a neke su zemlje prilagodile pristup s obzirom na nove primjene.
Fizičke značajke biljke Cannabis sativa
Cannabis sativa jednogodišnja je biljka koja na otvorenom obično naraste 2 do 4 metra. Ima otvorenu, razgranatu građu s dugim, uskim listovima raspoređenima u nasuprotnim parovima duž stabljike. Listovi su obično zeleni, ali mogu imati ljubičaste ili brončane tonove.
Cvjetovi su sitni i razvijaju se u skupinama duž stabljike. Poznati su po oštrom mirisu i sadrže različite razine kanabinoida. Građa biljke Cannabis sativa dobro je prilagođena uzgoju u toplijim klimama s duljom vegetacijskom sezonom.
Te biljke imaju dulji ciklus cvatnje od drugih vrsta kanabisa i na otvorenom obično trebaju 60 do 90 dana da procvjetaju. U kontroliranim uvjetima u zatvorenom to razdoblje može biti kraće. Cannabis sativa često je poznata po visokom prinosu.
Biljka razvija brojne cvjetne pupove, koji se beru zbog udjela kanabinoida. Ti su pupovi obično rjeđi, ali veći i brojniji od pupova drugih vrsta.
Kemijski sastav biljke Cannabis sativa
Kao i sve biljke kanabisa, Cannabis sativa sadrži niz kemijskih spojeva. Među najpoznatijima su kanabinoidi, koji djeluju s endokanabinoidnim sustavom.
Najpoznatiji kanabinoid je THC (tetrahidrokanabinol), koji se povezuje s psihoaktivnim učincima. Cannabis sativa sadrži i druge kanabinoide, kao što je CBD (kanabidiol), koji ne izaziva psihoaktivne učinke.
Kanabis s visokim udjelom THC-a može izazvati tjeskobu, nemir i ubrzan rad srca, a redovita uporaba stvara toleranciju.
Osim kanabinoida, Cannabis sativa sadrži terpene. Ti su aromatski spojevi odgovorni za njezin karakterističan miris i nalaze se i u mnogim drugim biljkama.
Terpeni pomažu oblikovati značajke različitih sorti biljke Cannabis sativa. Neki se povezuju s određenim mirisima ili aromatskim profilima.
Međudjelovanje kanabinoida i terpena ponekad se naziva „učinkom pratnje“, pojmom koji opisuje kako bi više spojeva moglo utjecati jedni na druge kada su prisutni zajedno.
Zapažanja o biljci Cannabis sativa
Neki sorte sativa opisuju kao poticajnije. Nema pouzdanih dokaza da oznaka predviđa učinke; oni ovise uglavnom o izmjerenom udjelu THC-a i CBD-a i o korištenoj količini.
Sorte sativa s višim udjelom CBD-a često se biraju zbog različitih neopojnih značajki. CBD je privukao pozornost zbog moguće primjene, ali trenutačni dokazi su ograničeni, a sve pretpostavke o koristima još se procjenjuju.
Ishodi mogu ovisiti o više čimbenika, kao što su odabrana sorta, korištena količina i pojedinačne razlike. Zato se preporučuje da se osobe posavjetuju s kvalificiranim stručnjacima prije nego što razmotre uporabu zbog bilo kojeg određenog problema.
Cannabis sativa, Cannabis indica i Cannabis ruderalis
Cannabis sativa i Cannabis indica dva su najpoznatija naziva unutar roda kanabisa. Obično se razlikuju po načinu rasta i općim sklonostima korisnika.
Tipovi sativa često se opisuju kao energičniji, a sorte indica obično kao smirenije. Te se podjele temelje na tradicionalnoj uporabi i neslužbenim izvješćima, a ne na konačnim znanstvenim dokazima.
| Značajka | Tip sativa | Tip ruderalis | Tip indica |
|---|---|---|---|
| Podrijetlo | Opojni tipovi iz južne Azije; konoplja prvi put udomaćena u istočnoj Aziji | Divlje biljke srednje Azije i Rusije | Afganistan i susjedna srednja Azija |
| Veličina biljke | Visoka, često 2–4 metra | Niska, obično 30–76 cm | Niža, rijetko viša od 2 metra |
| Listovi | Duge, uske liske | Male, svijetlozelene liske | Široke, tamnozelene liske |
| Cvatnja | Dulja, potaknuta kraćim danima | Autocvjetajuća, uglavnom neovisna o duljini dana | Kraća, potaknuta kraćim danima |
| THC i CBD | Ne mogu se predvidjeti po oznaci; moraju se izmjeriti | ||
| Uobičajena uporaba | Sorte za vlakna, sjemenke i opojne svrhe | Oplemenjivanje za autocvjetanje | Opojne sorte i oplemenjivanje |
Komercijalne oznake „sativa“ i „indica“ tek približno odgovaraju podrijetlu biljke, a nazivi sorti često ne odražavaju stvarni genetički identitet (Sawler i sur., 2015). Oznake više prate nekoliko gena za miris nego ukupnu kemiju (Watts i sur., 2021). Među tradicionalnim lokalnim sortama južnoazijski tipovi „Sativa“ obično imaju omjer THC-a i CBD-a od 7 ili više, a afganistanski tipovi „Indica“ niži (McPartland i Small, 2020). Udio THC-a i CBD-a u određenoj biljci ipak se mora izmjeriti.
Međutim, važno je napomenuti da su to široka uopćavanja. Stvarni profil određene sorte može se znatno razlikovati. Mnoge dostupne sorte su hibridi, dobiveni od biljaka sativa i indica, sa spojem značajki obaju tipova.
Hibridne sorte
Hibridne sorte nastaju križanjem biljaka indica i sativa. Odabiru se tako da izraze osobine svake roditeljske sorte i mogu imati spoj svojstava. Ti hibridi mogu naginjati prevlasti indice ili sative ili biti negdje između.
Cilj stvaranja hibridnih sorti često je uravnotežiti značajke povezane s objema vrstama. Primjerice, uzgajivači konoplje biraju nizak udio THC-a i određeni profil kanabinoida, kao što je viši udio CBD-a.
Hibridne sorte često se biraju i kada su zanimljive određene kombinacije kanabinoida, osobito kada je poželjno više osobina biljke.
Uzgoj biljke Cannabis sativa
Biljke Cannabis sativa općenito su prikladnije za toplija područja s duljom vegetacijskom sezonom. Za dobar rast trebaju obilje svjetlosti i stalnu toplinu. U usporedbi s biljkama indica, sorte sativa imaju dulji ciklus cvatnje i često dosežu znatnu visinu.
Zbog veličine biljkama sativa pogoduje prostran okoliš, pa su prikladnije za uzgoj na otvorenom. Ipak, uz odgovarajuće tehnike i kontrolu okoliša moguć je i uzgoj u zatvorenom.
Uzgajivači moraju uzeti u obzir posebne zahtjeve, kao što su dulja izloženost dnevnom svjetlu, topli i vlažni uvjeti te dobro drenirano tlo. Ispunjavanjem tih potreba može se postići dobar prinos, osobito uz odgovarajuću njegu biljaka.
Često postavljana pitanja
Što je Cannabis sativa?
Cannabis sativa biljna je vrsta iz porodice Cannabaceae. Obuhvaća i konoplju s niskim udjelom THC-a, koja se uzgaja za vlakna, sjemenke i CBD, i kanabis s opojnim djelovanjem, koji se uzgaja zbog THC-a.
Je li konoplja Cannabis sativa?
Da. Konoplja i kanabis s opojnim djelovanjem pripadaju istoj vrsti. Konoplja je oplemenjena za nizak udio THC-a; prema poljoprivrednim pravilima EU-a udio THC-a u njoj ne smije prelaziti 0,3 %. Na razini cijelog genoma konoplja se razlikuje od marihuane (Sawler i sur., 2015). Pogledajte razliku između kanabisa, marihuane i konoplje.
Ima li više CBD-a sativa ili indica?
Oznaka vam to ne može reći. Komercijalni nazivi sativa i indica ne predviđaju pouzdano udio THC-a ili CBD-a (Sawler i sur., 2015; Watts i sur., 2021); to može samo laboratorijsko mjerenje.
Predviđa li oznaka sativa učinke?
Nema pouzdanih dokaza da predviđa. Učinci ovise uglavnom o izmjerenom udjelu THC-a i CBD-a i o korištenoj količini.
Koliko dugo raste Cannabis sativa?
Trajanje rasta biljke Cannabis sativa ovisi o sorti i uvjetima uzgoja. Općenito biljci treba oko 10 do 16 tjedana da sazrije.
Koji su uvjeti okoliša potrebni za uzgoj biljke Cannabis sativa?
Cannabis sativa najbolje raste u toplom okruženju s dnevnim temperaturama od 21 do 29 °C te u dobro dreniranom, blago kiselom do neutralnom tlu.
Koji štetnici i bolesti napadaju Cannabis sativa?
Cannabis sativa mogu napasti štetnici kao što su crveni pauci, lisne uši i gljivične mušice. Česte bolesti biljke su pepelnica i siva plijesan. Dobra praksa uzgoja i higijene ključna je za suzbijanje tih problema.
Ovaj članak donosi opće informacije o znanosti o kanabisu. Ne iznosi tvrdnje o učincima proizvoda tvrtke Formula Swiss, koji se prodaju kao kozmetika za uporabu na koži, i nije liječnički savjet. Pročitajte našu cijelu izjavu o odricanju od odgovornosti.
Zadnja provjera:
Izvori
- Ren G, et al. Large-scale whole-genome resequencing unravels the domestication history of Cannabis sativa. Science Advances 2021. PMID 34272249
- McPartland JM, Small E. A classification of endangered high-THC cannabis (Cannabis sativa subsp. indica) domesticates and their wild relatives. PhytoKeys 2020. PMID 32296283
- Sawler J, et al. The genetic structure of marijuana and hemp. PLoS One 2015. PMID 26308334
- Watts S, et al. Cannabis labelling is associated with genetic variation in terpene synthase genes. Nature Plants 2021. PMID 34650264
- Long T, et al. Cannabis in Eurasia: origin of human use and Bronze Age trans-continental connections. Vegetation History and Archaeobotany 2017. doi:10.1007/s00334-016-0579-6
- Hussain T, et al. Cannabis sativa research trends, challenges, and new-age perspectives. iScience 2021. PMID 34841230
- European Commission. Hemp. Agriculture and rural development
