Pinen je monoterpen (C10H16) koji borovim iglicama, ružmarinu i mnogim sortama kanabisa daje oštar, drvenast miris. Javlja se kao alfa-pinen i beta-pinen i glavni je sastojak terpentina. Industrija ga koristi u mirisima, aromama i otapalima. Jedan je od terpena koji daju smolastu notu konoplji koju Formula Swiss uzgaja u Švicarskoj.
Ključne činjenice
- Kemijska skupina
- Biciklički monoterpen (ugljikovodik), C10H16, s dva izomera, alfa- i beta-pinenom.
- Gdje se nalazi
- Bor i druga crnogorična stabla, ružmarin, bosiljak, peršin, konoplja i kanabis. Terpentin se većinom sastoji od pinena.
- Pravni status
- Nije kontrolirana tvar. Zakonito se koristi u mirisima, aromama i otapalima.
- U proizvodima Formula Swiss
- Podaci o našim proizvodima ne navode udio pinena, pa o tome ništa ne tvrdimo.
Terpeni u biljci kanabisa fascinantni su i svakoj sorti daju jedinstven miris. Među njima se pinen ističe svježom aromom i širom ulogom u biljci i izvan nje.
U tvrtki Formula Swiss uzgajamo nekoliko sorti Cannabis sativa u Švicarskoj, u zatvorenom, na otvorenom i u staklenicima. Pinen je jedan od terpena koji stoje iza oštre, smolaste note u mirisu konoplje, ista molekula zbog koje borova šuma miriše onako kako miriše.
Ovaj članak detaljno opisuje pinen, od prirodnih izvora do njegove važnosti u kanabisu i prisutnosti u svakodnevnim proizvodima.
Radije gledate nego čitate? Ovaj videozapis obuhvaća ključne točke članka:
Ključne poruke
- Pinen je terpen poznat po karakterističnom mirisu bora.
- Postoji u dva oblika: alfa-pinen i beta-pinen.
- Pinen se nalazi u kanabisu, borovima, ružmarinu i bosiljku.
- Taj terpen pridonosi mirisu i okusu sorti kanabisa.
- Pinen se široko koristi u mirisima, sredstvima za čišćenje i kao aroma.
Što su terpeni u kanabisu
Terpeni su prirodno prisutni u velikom broju biljaka, uključujući voće, povrće, začinsko bilje i začine. Tim biljkama daju karakterističan miris i pridonose njihovu ukupnom karakteru.
U kanabisu su istraživači dosad utvrdili više od 100 različitih terpena. Svaki ima vlastiti kemijski sastav, koji pomaže oblikovati miris i okus određene sorte. Na ukupni doživljaj sorte kanabisa ne utječu samo kanabinoidi, nego i jedinstvena mješavina terpena koju sadrži.
Važnost pinena kao terpena u kanabisu
Pinen je jedan od najizraženijih terpena u kanabisu. Poznat je po karakterističnom mirisu bora, koji može biti jači ili slabiji ovisno o tome koliko ga ima u određenoj sorti.
Studija iz 2021. objavljena u časopisu Biomolecules proučavala je limonen i alfa-pinen u pokusima s bakterijskim stanicama. Istraživala je kako oba spoja oštećuju membrane bakterijskih stanica, što pomaže objasniti njihovo antimikrobno djelovanje u laboratoriju.
Općenito se pinen ističe jedinstvenom aromom i načinom na koji pridonosi ukupnom karakteru različitih sorti kanabisa.
Što je pinen?
Jeste li ikad šetali šumom i osjetili svjež miris borova? Taj miris potječe od terpena koji se zove pinen.
Terpeni su organski spojevi u biljkama koji pridonose njihovu mirisu i okusu. Pinen obuhvaća alfa-pinen i beta-pinen, koji su srodni, ali različiti spojevi. Alfa-pinen je vrlo raširen u prirodi i pridonosi karakterističnom mirisu borova.
Pinen ima molekulsku formulu C10H16 i postoji u dva oblika: alfa-pinen i beta-pinen. Alfa-pinen ima slatkast, drvenast miris, a beta-pinen više biljni miris.
Definicija i kemijska struktura pinena
Pineni pripadaju skupini monoterpena, s ugljikovim kosturom izvedenim iz dviju izoprenskih jedinica. Svaki ima 10 atoma ugljika u bicikličnoj strukturi i jednu dvostruku vezu ugljik–ugljik. Alfa-pinen i beta-pinen razlikuju se po položaju te dvostruke veze, kako je opisano u nastavku.
U atmosferi pineni reagiraju s oksidansima kao što su ozon, hidroksilni radikali i nitratni radikali. Istraživanja atmosferske kemije proučavaju kako te reakcije utječu na kvalitetu zraka. Pinen koji ispuštaju šume reagira s ozonom i drugim oksidansima i pridonosi nastanku plavičaste izmaglice iznad borovih šuma.
Izvori pinena u prirodi
Pineni su vrlo rašireni u prirodi, a mogu se dobiti i drugim postupcima:
Prirodni izvori:
- Četinjače: bor, jela, smreka, čempres i borovica.
- Začinsko bilje: ružmarin, bosiljak, kopar, peršin i kadulja.
Drugi načini proizvodnje:
- Kemijska sinteza: pineni se mogu proizvoditi industrijskim postupcima.
- Mikrobna aktivnost: istraživači su proizveli pinen s pomoću genetički modificiranih mikroorganizama.
Pinen u kanabisu
Kanabis je složena biljka koja sadrži stotine spojeva, uključujući kanabinoide, terpene i flavonoide. Terpeni su osobito zanimljivi jer pridonose mirisu kanabisa. Jedan od najvažnijih terpena u kanabisu je pinen.
Prisutnost i koncentracija pinena u sortama kanabisa
Prisutnost i koncentracija pinena razlikuju se među uzorcima kanabisa. Genetička i kemijska istraživanja pokazuju da komercijalne oznake sativa i indica slabo opisuju ukupnu raznolikost. Same te oznake ne mogu utvrditi sadržaj pinena u određenoj biljci ili proizvodu; za to je potrebna kemijska analiza odgovarajućeg uzorka.
Samo laboratorijska analiza određene serije pokazuje koliko pinena sadrži. Ravnoteža između pinena i drugih aromatskih spojeva oblikuje ukupni miris.
Utjecaj pinena na aromatski profil kanabisa
Pinen ima jedinstven miris koji se često opisuje kao borov ili drvenast. Taj se karakterističan miris može osjetiti čak i kad je u kemijskom sastavu sorte prisutan u niskim koncentracijama.
Osim borova mirisa daje i svježinu, koja pomaže prikriti jak miris nekih sorti. Što se okusa tiče, pineni daju svjež okus sličan menti ili eukaliptusu, koji može biti ugodan u proizvodima od kanabisa s visokim sadržajem pinena.
Vrste pinena
Pinen je terpen koji se nalazi u raznim sortama kanabisa, kao i u brojnim drugim biljkama, uključujući borove, ružmarin i bosiljak. Postoje dvije vrste pinena: alfa-pinen i beta-pinen. Te dvije vrste imaju sličnu kemijsku strukturu, ali se razlikuju po rasporedu atoma, što dovodi do različitih svojstava koja utječu na njihov miris.
Razlike između alfa-pinena i beta-pinena
Alfa-pinen je najčešća vrsta pinena. Ima jak, svjež miris koji podsjeća na borove iglice ili jelu. Taj je terpen poznat prije svega po karakterističnom mirisu.
Beta-pinen ima pak slatkast, drvenast miris koji podsjeća na ružmarin ili bosiljak. Iako je rjeđi od alfa-pinena, ima vlastita aromatska svojstva.
I alfa-pinen i beta-pinen prisutni su u raznim sortama kanabisa, a njihove razine ovise o genetici i uvjetima uzgoja. Njihovi aromatski profili pridonose ukupnom osjetilnom doživljaju tih sorti.
Glavna razlika između alfa-pinena i beta-pinena je u molekulskoj strukturi. Alfa-pinen ima dvostruku vezu između ugljikovih atoma 2 i 3, dok beta-pinen ima egzocikličku dvostruku vezu umjesto veze na C2-C3.
Alfa-pinen i beta-pinen mogu se nalaziti u različitim sortama kanabisa. Oznaka sativa, indica ili hibrid nije zamjena za mjerenje tih dvaju spojeva u određenom uzorku. Genetika, uzgoj i obrada mogu utjecati na konačni kemijski profil.
Što pinen čini u tijelu?
Kad ljudi udišu alfa-pinen, apsorbira se oko 60 %. U kontroliranoj studiji izloženosti neki su dobrovoljci naveli nadražaj pri višim koncentracijama, iako se plućna funkcija nije promijenila (Falk i sur., 1990). U testovima na receptorima alfa- i beta-pinen nisu djelovali na kanabinoidne receptore CB1 ni CB2 (Finlay i sur., 2020). Pregledni radovi pretpostavljaju da bi pinen mogao mijenjati neke učinke THC-a, ali to nije ispitano kod ljudi (Russo, 2011).
Industrijska primjena pinena
Pinen se ne proučava samo u botaničke svrhe, nego ima i razne industrijske primjene. Jedna od najčešćih je uporaba kao otapala u sredstvima za čišćenje zbog njegove snažne moći otapanja. Koristi se i kao aroma u prehrambenim proizvodima.
Osim toga, zbog aromatskih svojstava pinen je prikladan kao sastojak parfema i mirisa. Sposobnost otapanja ulja čini ga prikladnim za proizvodnju boja, lakova i ljepila.
Često postavljana pitanja
Što je pinen?
Pinen je jedan od najčešćih terpena u prirodi i u kanabisu. Postoje dvije vrste strukture pinena, alfa i beta. Alfa-pinen je jedan od najzastupljenijih terpena u prirodi i pripada obitelji monoterpena.
Koji su izvori pinena u prirodi?
Pinen se nalazi u raznom svježem začinskom bilju kao što su ružmarin, bosiljak, kopar, cedar, eukaliptus, peršin i u nekim agrumima, primjerice u kori limete i limuna. Također je glavni sastojak terpentina, smjese koja se koristi kao otapalo i sredstvo za čišćenje, među ostalim pri radu s bojama i lakovima.
Koje su dvije vrste pinena?
Postoje dvije vrste pinena: alfa-pinen i beta-pinen. Ti su spojevi poznati po karakterističnim aromatskim profilima i strukturnim razlikama. Pridonose karakterističnim mirisima raznih biljaka, uključujući četinjače i začinsko bilje, i imaju ulogu u ukupnom osjetilnom doživljaju određenih biljnih izvora.
Koje su sorte kanabisa bogate pinenom?
Često se spominju nazivi kao što su Blue Dream, OG Kush i Strawberry Cough, ali sam naziv ne pokazuje visok sadržaj pinena. Provjerite kemijsku analizu određene serije umjesto da se oslanjate na naziv sorte.
Koja je razlika između alfa-pinena i beta-pinena?
Alfa-pinen i beta-pinen dva su oblika istog terpena. Alfa-pinen je češći i oštro miriše na bor; beta-pinen miriše više biljno i drvenasto. Oba pridonose karakterističnom mirisu mnogih biljaka.
Kako pinen djeluje s drugim spojevima kanabisa?
Pinen pridonosi mirisu kanabisa. Predloženi učinak pratnje još nije dokazan: u testovima na receptorima pinen nije djelovao na CB1 ni CB2 (Finlay i sur., 2020).
Ovaj članak služi samo za informiranje i ne opisuje nijedan proizvod iz naše trgovine. Ulja Formula Swiss kozmetički su proizvodi za vanjsku uporabu. Pogledajte našu cijelu izjavu o odricanju od odgovornosti.
Zadnja provjera:
Izvori
- Melkina OE et al. (2021). The Mode of Action of Cyclic Monoterpenes (-)-Limoneneand (+)-α-Pinene on Bacterial Cells. Biomolecules. pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8227088/
- Rolletter M et al. (2019). Investigation of the α-pinene photooxidation by OH in the atmospheric simulation chamber SAPHIR. Atmospheric Chemistry and Physics. acp.copernicus.org/articles/19/11635/2019/acp-19-11635-2019.
- Sarria S et al. (2014). Microbial synthesis of pinene. ACS Synth Biol. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24679043/
- Watts S et al. (2021). Cannabis labelling is associated with genetic variation in terpene synthase genes. Nature Plants. www.nature.com/articles/s41477-021-01003-y
- Falk AA et al. (1990). Uptake, distribution and elimination of alpha-pinene in man after exposure by inhalation. Scand J Work Environ Health. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2255878/
- Finlay DB et al. (2020). Terpenoids From Cannabis Do Not Mediate an Entourage Effect by Acting at Cannabinoid Receptors. Front Pharmacol. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32269529/
- Russo EB (2011). Taming THC: potential cannabis synergy and phytocannabinoid-terpenoid entourage effects. Br J Pharmacol. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21749363/
